Naslovnica
 
NASLOVNICA
NOVOSTI I DOGAĐANJA
UČINAK STAKLENIKA
PROJEKTI
PROPISI
OKVIRNA KONVENCIJA UN-A O PROMJENI KLIME
KYOTSKI PROTOKOL
FLEKSIBILNI MEHANIZMI
PROVEDBA MJERA
MEĐUVLADINO TIJELO ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA
STRATEGIJA
LIFE
CARDS 2004.
ETS
OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE NISKO-UGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE (LEDS)
REGISTAR EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
IZVJEŠĆE O EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
EKONOMIČNOST VOZILA
PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
MEĐUNARODNA SURADNJA
LINKOVI
KONTAKTI
MZOIP



 



/ Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC)

Međuvladino tijelo za klimatske promjene (IPCC)

Prepoznavajući problem potencijalnih klimatskih promjena Svjetska meteorološka Organizacija (WMO) i UNEP su 1988. godine osnovali  Međuvladino tijelo za Klimatske promjene (IPCC).

Izvješće Međuvladinog tijela za klimatske promjene je polazište za razmatranje budućih obveza država. U 4. Izvješću predstavljene su znanstvene spoznaje o klimatskim promjenama, utjecajima i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama, te potencijalima smanjenja emisija. Do sada su održani sastanci  tri radne skupine u okviru 4. Izvješća o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene. Ukratko – na sastancima je usuglašeno kako je neophodno ograničiti emisije stakleničkih plinova na razinu od 450 ppm –a CO2 eq, čime bi se ograničilo globalno zagrijavanje za ne više od 2°C. Kako bi se to postiglo u razvijenim je zemljama potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25-40 % do 2020. godine.

Kao što smo prije naglasili do sada su održane tri radne skupine o okviru 4. Izvješća o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene:


1. SAŽETAKglavni zaključci

Fizička osnova – ljudski i prirodni pokretači klimatskih promjena

  • napredak u razumijevanju ljudskih i prirodnih pokretača klimatskih promjena,  uočljivost klimatskih promjena, klimatskih procesa i njihovog dovođenja u vezu s ostalim činjenicama, te procjena predviđenih budućih klimatskih promjena
  • proširenje brojnih skupova podataka i njihova analiza - bolja geografska pokrivenost, te veća raznolikost mjerenja
  • čovjekov utjecaj na klimatske promjene je nedvojben – rast globalnih temperatura zraka i oceana, otapanje snijega i leda, te porast razine mora  (povećanje prosječnih temperatura od sredine 20. stoljeća do sada uzrokovano je povećanjem koncentracije antropogenih stakleničkih plinova, a ne kako se do sada smatralo povećanjem koncentracije stakleničkih plinova)
  • ljudski utjecaj se proširuje i na druge aspekte klime, uključujući i zagrijavanje oceana, prosječne temperature na kontinentima, temperaturne ekstreme i polja vjetrova
  • predviđa se porast temperatura u iduća dva desetljeća za 0,2°C po desetljeću (čak i uz zadržavanje koncentracije stakleničkih plinova na razini iz 2000. godine u idućim desetljećima očekuje se porast od 0,1°C po desetljeću)
  • ako bi se koncentracije stakleničkih plinova  stabilizirale, antropogeno djelovanje i dizanje razine mora moglo bi se nastaviti stoljećima zbog vremena potrebnog za razvoj klimatskih procesa i povratnog djelovanja


    IPCC - 1. – Doprinos 1. radne skupine Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene
     (pdf)


2. SAŽETAKglavni zaključci

Utjecaji, prilagodba i osjetljivost

  • zapažanja i studije kako regionalni  čimbenici utječu na globalne klimatske promjene    
  • saznanja koja se odnose na povezanost klimatskih promjena i nedavno primijećenih      promjena  u prirodnom i ljudskom okolišu
  • povećanja broja studija koje se baziraju na fizičkom i biološkom okolišu i njihovoj povezanosti s regionalnom klimom
  • nedostatak informacija u literaturi i studijama posebice kod zemalja u razvoju
  • dokazi dobiveni motrenjem na svim kontinentima i većini oceana ukazuju na promjene velikog broja prirodnih sustava koje su uzrokovane regionalnim klimatskih promjenama, posebice povećanjem temperature 
  • detaljnije informacije kako će klimatske promjene utjecati na neke sustave i sektore (npr. slatkovodni resursi; ekosustavi; hrana, vlakna i šumski proizvodi; priobalni sustavi i niska područja; industrija, naselja i društvo; zdravlje)
  • detaljnije informacije za pojedine regije i područja koja do sada  nisu bila obuhvaćena prijašnjim procjenama (Afrika; Azija; Australija i Novi Zeland; Europa; Latinska Amerika; Sjeverna Amerika; Polarna područja; male otočne države)
  • ZAKLJUČAK: Velik je broj mogućnosti prilagodbe, no potrebno je da ona bude opsežnija kako bi se smanjila ranjivost na buduću klimatske promjene.    


    IPCC - 2. – Doprinos 2. radne skupine Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene
     (pdf)
     


3. SAŽETAKglavni zaključci

Ublažavanje klimatskih promjena

  • zaključci bazirani na novim publikacijama o znanstvenim, tehnološkim, ekološkim, ekonomskim i društvenim aspektima ublažavanja klimatskih promjena objavljenim nakon Trećeg izvješća o procjeni IPCC–a i Posebnih izvješća o sakupljanju i pohranjivanju CO2 (SRCCS), te Posebnih izvješća o očuvanju ozonskog sloja i globalnog klimatskog sustava (SROC)
    • trendovi emisija stakleničkih plinova (greenhouse gas – GHG)
    • kratkoročno i srednjoročno ublažavanje u različitim ekonomskim sektorima (do 2030.)
    • dugoročno ublažavanje (nakon 2030.)
    • politike, mjere i instrumenti ublažavanja klimatskih promjena
    • održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena
    • rupe u znanju


    IPCC – 3. - Doprinos 3. radne skupine Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene
     (pdf)
     


Link na:
Međuvladino tijelo za klimatske promjene
www.ipcc.ch

 

 



 





Print

 ENGLISH

 


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost






 
 
© Globaldizajn