Naslovnica
 
NASLOVNICA
NOVOSTI I DOGAĐANJA
UČINAK STAKLENIKA
Više o stakleničkim plinovima
Više o učinku staklenika
PROJEKTI
PROPISI
OKVIRNA KONVENCIJA UN-A O PROMJENI KLIME
KYOTSKI PROTOKOL
FLEKSIBILNI MEHANIZMI
PROVEDBA MJERA
MEĐUVLADINO TIJELO ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA
STRATEGIJA
LIFE
CARDS 2004.
ETS
OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE NISKO-UGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE (LEDS)
REGISTAR EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
IZVJEŠĆE O EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
EKONOMIČNOST VOZILA
PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
MEĐUNARODNA SURADNJA
LINKOVI
KONTAKTI
MZOIP



 



/ Učinak staklenika / Više o stakleničkim plinovima

Više o stakleničkim plinovima

Staklenički plinovi dijele se na prirodne i atropogene. Osim toga, moguće ih je podijeliti na plinove koji doprinose učinku staklenika i na plinove koji uz pospješivanje učinka staklenika oštećuju ozonski omotač.

Sljedeći plinovi pojačavaju učinak staklenika:

  • ugljični dioksid - CO2,
  • metan - CO4,
  • didušikov oksid - N2O,
  • tetrafluorometan - CF4,
  • heksafluoroetan - C2F6,
  • sumporni heksafluorid - SF6,
  • hidrofluorougljici - HFC (CHF3, C2H2F4, C2H4F2)

Uz navedene spojeve, učinku staklenika doprinose i vodena para (H2O) te troposferski ozon (O3). Međutim, oni nisu obuhvaćeni međunarodnim sporazumima o smanjenju emisija stakleničkih plinova zbog kratkog vremena zadržavanja u atmosferi.

Sljedeći plinovi, osim što pospješuju učinak staklenika, oštećuju i ozonski omotač:

  • klorofluorougljici - CFC (CFCl3, CF2Cl2, CClF3, C2F3Cl3, C2F4Cl2, C2F5Cl),
  • ugljikov tetraklorid - CCl4,
  • metilni kloroform - CH3CCl3,
  • klorofluorougljikovodici - HCFC (C2H3FCl2, C2H3F2Cl),
  • haloni - CClF2Br i CF3Br.

Koliko koji od stakleničkih plinova doprinosi pojačanju učinka staklenika na Zemlji ovisi o njegovom relativnom stakleničkom potencijalu. Relativni staklenički potencijal ovisi o tome koliko koja molekula može apsorbirati toplinske energije, u odnosu prema molekuli ugljičnog dioksida, kao i o vremenu zadržavanja molekule u atmosferi, također u odnosu prema zadržavanju molekule ugljičnog dioksida. Osim toga, staklenički potencijal molekule ovisi i o vremenskom razdoblju za koje ga proračunavamo (primjerice, 20, 100 ili 500 godina). 

Pregled najvažnijih stakleničkih plinova, usporedbu njihovih koncentracija u razdoblju prije industrijske revolucije i danas, vrijeme života u atmosferi, najvažnije izvore i relativni staklenički potencijal za svaki plin sadrži sljedeća tablica

 

 



 





Print

 ENGLISH

 


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost






 
 
© Globaldizajn