Naslovnica
 
NASLOVNICA
NOVOSTI I DOGAĐANJA
UČINAK STAKLENIKA
PROJEKTI
PROPISI
OKVIRNA KONVENCIJA UN-A O PROMJENI KLIME
KYOTSKI PROTOKOL
FLEKSIBILNI MEHANIZMI
PROVEDBA MJERA
MEĐUVLADINO TIJELO ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA
STRATEGIJA
LIFE
CARDS 2004.
ETS
OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE NISKO-UGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE (LEDS)
REGISTAR EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
IZVJEŠĆE O EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
EKONOMIČNOST VOZILA
PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
MEĐUNARODNA SURADNJA
LINKOVI
KONTAKTI
MZOIP



 



/ Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS)

Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS)

Opis projekta

Republika Hrvatska ima priliku pridružiti se državama u svijetu koje su izradile dugoročnu Strategiju nisko-ugljičnog razvoja (LEDS) te time odlučno krenuti putem održivog razvoja.

Projekt 'Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije nisko-ugljičnog razvoja (LEDS)' ima za cilj pridonijeti regionalnim i globalnim koristima postignutim kroz aktivnu akciju za zaštitu okoliša, omogućujući dugoročno planiranje kroz načela održivog razvoja i održivo korištenje prirodnih resursa Republike Hrvatske.

Projekt će pomoći Hrvatskoj razviti kapacitete za izradu i implementaciju Nisko-ugljične strategije razvoja, i time ispuniti svoje obveze prema UNFCCC-u. Kao rezultat, RH će dobiti dodatnu potporu za strateški razvoj i poticaj investicijama koje smanjuju emisije stakleničkih plinova, stvaraju nove mogućnosti za zapošljavanje i vuku društvo u dugoročni održivi razvoj. U dugom roku, postignut će se provlačenje teme klimatskih promjena kroz razvojne procese.

Primarni zadatak projekta bit će pružanje alata, metoda i stručnosti za: (i) analizu potencijala smanjenja emisija u svim sektorima; (ii) razvoj dugoročnih scenarija razvoja emisija stakleničkih plinova do 2050 godine; (iii) identifikacija mjera i aktivnosti  za smanjenje emisija; (iv) ekonomska analiza predloženih mjera i aktivnosti za smanjenje emisija.

Nacrt Okvira za izradu Strategiju nisko-ugljičnog razvoja pruža perspektivu nisko-ugljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine s posebnim naglaskom na mogućnosti prilagodbe gospodarstva te će pojedini njegovi dijelovi biti uvršteni u Akcijski plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, sukladno Čl. 10 Zakona o zaštiti zraka, koji Ministarstvo zaštite okoliša i prirode podnosi Vladi RH na razmatranje i usvajanje.

 


Materijali

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Hrvatske (pdf)  
Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Hrvatske - promotivni video  


Tko sudjeluje u izradi

Razvoj izrade Strategije vodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskih promjena, nacionalnog koordinacijskog tijela koje uključuje sve relevantne dionike. Odabrani su i vanjski stručnjaci koji će u suradnji s navedenim timom raditi na Okviru za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske,  a to su dr. Vladimir Jelavić i mr. Davor Vešligaj iz Instituta za energetiku, Ekonerg. UNDP će dijeliti svoja regionalna znanja i iskustva, mjere te znanja stručnjaka tijekom izrade strategije.
 
 


Radna verzija dokumenta

Cilj strategije nisko-ugljičnog razvoja je smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštita okoliša, poticanje ekonomskog razvoja na principima održivosti, stvaranje prilika za nove poslove te usmjeravanje društva prema dugoročno održivom razvoju. Pri izradi dokumenta, analizirane su postojeće strategije te su preuzete njihove prednosti, ali i detektirale slabe strane zbog kojih iste nisu zaživjele u punoj snazi. Osnovne razlike u izradu nisko-ugljične strategije razvoja Hrvatske su:
  • (i) Kroz osnivanje međusektorskog Povjerenstva u kojem su uključena relevantna ministarstva, institucije i nevladine organizacije, osigurano je da 'voditeljska palica' nije samo na jednom ministarstvu (u ovom slučaju MZOIP)
  • (ii) Pri izradi se koristi BOTTOM UP pristup (za razliku od 'nametnutog' pristupa, relevantna saznanja, prioretiziranje mjera i izrada dokumenata po sektorima se temelje na aktivnom sudjelovanju stručnjaka iz pojedinih sektora)
  • (iii) Implementacija i provedba mjera će se osigurati kroz redovito praćenje (Izvješće o provedbi Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena) te kroz dvogodišnji regionalni projekt za jugoistočnu Europu (LOCSEE - Low Carbon South East Europe) u kojem je MZOIP jedan od partnera
  • (iv) Politička podrška se traži kroz direktnu komunikaciju s članovima povjerenstva, s pomoćnicima ministara resornih ministarstava (uvodni govori na sektorskim radionicama) te kroz usvajanje dokumenta na Vladi
  • (v) Aktivno uključenje javnosti kroz imenovanje članova nevladinih udruga u povjerenstvo, kroz dropbox platformu i web stranicu MZOIP-a i UNDP-a
  • (vi) Posebana procjena istražuje kako predložene sektorske mjere utječu na socijalno ugrožene skupine stanovništva preko odabranih socio-ekonomskih indikatora


Sektorske radionice

Na radionicama će biti prezentiran projekt i izložene potencijalne mjere u sektorima energetike, industrije, prometa, poljoprivrede, šumarstva, gospodarenja otpadom, zgradarstva  i turizma, s više ili manje istraženim implikacijama na ekonomiju, društvo i okoliš. Za preliminarno vrednovanje i prioritizaciju mjera prilagođuju se postojeći modeli i definiraju se kriteriji (prvenstveno izradom sektorske Analize snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji – SWOT). Na radionici će se detaljnije raspraviti lista predloženih mjera, a od stručnjaka iz relevantnih područja se očekuje aktivno sudjelovanje u vrednovanju i konačnoj priroritizaciji predloženih mjera na osnovu njihovog znanja i iskustva.

Radionica: Promet (13.09.2012.)  
Radionica: Poljoprivreda (20.09.2012.)  
Radionica: Energetika i industrija (24.09.2012.)  
Radionica: Gospodarenje otpadom (02.10.2012.)  
Radionica: Šumarstvo (19.10.2012.)  
Radionica: Zgradarstvo (26.10.2012.)  
Radionica: Turizam (14.11.2012.)  


Pozadina projekta

Okvirna Konvencija Ujedinjenih Naroda o Promjeni Klime (UNFCCC), Kyoto Protokol i regionalna politika Europske Unije podupiru nastojanje država u razvoju kao i razvijenih država da nastave gospodarski  rast uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i uz istodobnu prilagodbu na klimatske promjene s minimalnim remećenjem tržišnog natjecanja. U prosincu 2010. godine, 16. Konferencija Stranaka je bila održana u Cancunu gdje je postignut sporazum o borbi protiv klimatskih promjena za razdoblje nakon 2012. godine. Sporazum potiče države da pripreme Nisko-ugljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija razvoja u duhu održivog razvoja i s ciljem ograničavanja porasta temperature do maksimalno 2 stupnja C do kraja stoljeća. Sporazum također poziva razvijene zemlje na povećanje njihovih ambicija za smanjenje emisije do razine koja je u skladu s IV. Izvješćem Međuvladinog Tijela za Klimatske Promjene iz 2007. godine (IPCC), s ciljem smanjenja ukupne antropogene emisije stakleničkih plinova koji nisu pod nadzorom Montrealskog Protokola. Izvještaj o društvenom razvoju UNDP-a (Human Development Report) iz 2007/2008. godine procjenjuje kako je za izbjegavanje opasnijih klimatskih promjena nužno smanjiti CO2 i druge stakleničke plinove do 2050. godine za 50% u odnosu na 1990. godinu.

Politika EU-a o klimatskim promjenama cilja na jačanje propisa o smanjenju emisija stakleničkih plinova. EU je objavila zakonski paket o zaštiti klime i energiji, koji predviđa smanjenje emisije plinova za 20% do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu. EU se obvezala na izradu dugoročne strategije za energetski razvoj i smanjenje emisija, čemu se neke članice Europske Unije već približavaju i postavljaju ciljeve smanjenja emisije do 2050. godine. Europska Komisija usvojila je plan za preobrazbu Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine. Plan opisuje učinkovit put prema dostizanju cilja Europske Unije za smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 80-95% do 2050. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. Uzimajući u obzir učinkovitost troškova, Plan daje upute za sektorske politike, nacionalne i regionalne strategije razvoja s niskom razinom stakleničkih plinova kao i dugoročne modele ulaganja.

Republika Hrvatska je član Konvencije Ujedinjenih Naroda o Promjeni Klime (UNFCCC) i Kyoto Protokola te je potpisala Annex I i Annex B, što je obvezuje na smanjenje stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. godine do 2012. godine. Hrvatska je postala kandidat za članstvo Europske Unije 2004. godine, završila pregovore u lipnju 2011. te se njezin ulazak u EU očekuje 1. srpnja 2013.

Postizanje cilja nisko-ugljičnog razvoja u svijetu zahtjeva promjene u sektoru gospodarstva i intenziviranje partnerstava za razvoj raznih rješenja, vještina i znanja u određenim područjima. UNDP, kao provedbena partnerska institucija posvećena temama razvoja i klimatskih promjena, daje visok prioritet jačanju sposobnosti Republike Hrvatske za planiranje, financiranje i realizaciju strategije smanjenja emisije stakleničkih plinova.

UNDP podržava izradu Nisko-ugljičnih strategija razvoja (LEDS) pojedinih zemalja. Strategije sadrže procjenu stanja te prijedloge mjera i aktivnosti za smanjenje emisija, velikim djelom na temelju već objavljenih dokumenata Za predložene mjere i aktivnosti Strategija procjenjuje troškove te potencijalne izvore financiranja. Uloga UNDP-a u tom procesu je pomoć pri financiranju aktivnosti, savjetovanje, prikaz korisnih primjera iz prakse te stručna potpora.

Okvirna Konvencija Naroda o Promjeni Klime (UNFCCC)  
Kyoto protokol  
Plan za preobrazbu Europske Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine   
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)  


Drugi relevantni projekti niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj

Dvogodišnji regionalni projekt LOCSEE (Low carbon south east Europe), u kojem je jedan od partnera i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, odobren je za financiranje od strane regionalnog IPA projekta, što garantira da će ova započeta priča imati osiguran nastavak još 24 mjeseca nakon definiranja prioriteta za smanjenje ugljičnih emisija u Hrvatskoj. To ima posebnu važnost jer doprinosi tome da se osigura implementacija predloženih mjera, daljnji rad Povjerenstva, te evaluacija i izvještavanje o postignutim mjerama!

Radi uspostave sustavne i kontinuirane izobrazbe građevinskih radnika, obrtnika i poduzetnika za energetski efikasnu gradnju, na Građevinskom fakultetu u Zagrebu je, na poticaj Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, pokrenut projekt CROskills (Build Up Skills Croatia) u okviru programa CIP Inteligent Energy Europe. Projekt je zamišljen u dvije faze: u prvoj fazi napravit će se status quo analiza, definirati trenutna nacionalna kvalifikacijska platforma i nacionalna strategija, dok će se u drugoj fazi definirati plan i program izobrazbe i uspostaviti sustavna i kontinuirana izobrazba za građevinske radnike.

Fondacija Heinrich Böll provodi projekt Green New Deal, dizajniranje održive budućnosti Balkana. Krajnji cilj je održivo oživljavanje ekonomije i prijelaz na gospodarski model koji se ne bazira na energetskim resursima kod kojih dolazi do sagorijevanja ugljičnog dioksida i koji će u što manjoj mjeri ugrožavati životnu sredinu.

LOCSEE  

 

 





Print

 ENGLISH

 


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost






 
 
© Globaldizajn